Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka, a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika.

Šimićevi susreti

Početak je 60-ih godina prošloga stoljeća. Mlada grudska općina izrazito je nerazvijena. Nijednoga proizvodnog pogona ni na vidiku. Sve su ceste makadamske. Petrolejke su tek kapitulirale pred električnom rasvjetom. Izrazito seljačko stanovništvo uzgaja duhan, vinovu lozu i stoku. Radi se mukotrpno, živi se teško. Ni pedlja neobrađene zemlje. O kulturnim sadržajima ni riječi.
A onda, u takvu sredinu ulazi krupan književni i kulturni događaj – Šimićevi susreti. U Drinovcima, rodnome mjestu pjesnikâ braće Antuna Branka (1898.–1925.) i Stanislava Šimića (1904.–1960.), 3. svibnja 1964. održavaju se prvi Šimićevi susreti, njima u čast. Prva je to manifestacija takve vrste u Hercegovini.
Inicijativu za Šimićeve susrete dali su kulturni i politički radnici Hercegovine, Udruženje književnika SR Bosne i Hercegovine i Društvo književnika SR Hrvatske. Prvi službeni sastanak inicijatorâ održan je u jesen 1963. Na prvim Susretima otkrivena je spomen-ploča na rodnoj kući Antuna Branka i Stanislava Šimića, u dvorištu novoizgrađene osnovne škole njihova poprsja, a škola je ponijela njihova imena. Spomen-obilježja otkrili su Dragutin Tadijanović, u ime Društva književnika Hrvatske, Hamza Humo, u ime Udruženja književnika BiH, i Ivo Jerkić, predsjednik Kotarske skupštine Mostar. O drinovačkim pjesnicima te o značenju ove manifestacije govorili su D. Tadijanović, H. Humo, Ivan V. Lalić, tajnik Udruženja književnika Jugoslavije, Hasan Brkić, predsjednik Izvršnog vijeća BiH, i Andrija Sosa, predsjednik općine Grude. Uz više republičkih i kotarskih čelnika te sve predsjednike zapadnohercegovačkih općina na skupu su sudjelovali, uz navedene, i drugi brojni književnici: članovi Društva književnika Hrvatske – Tomislav Ladan, Milivoj Slaviček, Zlatko Tomičić, Miroslav Vaupotić; članovi Udruženja književnika BiH – Mak Dizdar, Ahmet Hromadžić, Čedo Kisić, Skender Kulenović, Izet Sarajlić, Duško Trifunović, Anđelko Vuletić.
Dok sam ja govorio, naslonjena na prozor, slušala me mati braće Šimić, napisao je Dragutin Tadijanović 29. listopada 1998. u svome pismu upućenom Vladi Bogutu i autoru ovih redaka, kao odgovor na njihovu molbu da se prisjeti prvih Šimićevih susreta. Bila je to 94-godišnja majka Vida. Slušali su Tadijanovića i ostale govornike i brojna rodbina Šimićevih, među kojima i braća dr. Jerko i Makso Šimić te oko 5.000 građana Hercegovine i susjedne Dalmacije. Sva ova zbivanja objavljena su, između ostaloga, u zagrebačkom Vjesniku 5. svibnja 1964.

Vraćanje identiteta Susretima Sljedeće godine održani su drugi Šimićevi susreti, 1966. treći, a četvrti 1970. U razdoblju 1967.–1969. Susreti su obilježavani na lokalnoj razini, ponajviše u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima, pa nisu brojeni. Susreti se nastavljaju održavati kontinuirano, s velikim brojem književnika i drugih uglednika. Godine 1983. održani su 17. Šimićevi susreti.
Kako 17. ako su prvi održani 1964.? upitali su se neki kulturni pregaoci iz Sarajeva. Kada smo im objasnili o čemu se radi, predložili su nam da priznamo i dvoje «male» Susrete, što je Organizacijski odbor Šimićevih susreta prihvatio i donio takvu odluku pa su 1984. održani 20. Susreti. Sve do tada, i još sljedećih pet godina, svake godine Susreti su bili obilježavani rednim brojem. Isticalo se to u programu Susreta, u pozivnicama na Susrete, na sceni, u medijima… Godine 1989. održani su posljednji Susreti koji su ispred sebe imali redni broj – 25. Šimićevi susreti. Od tada do danas Susreti su održavani svake godine, izuzev jedne u vrijeme Obrambenoga rata, bez oznake koji su po redu.
Čini mi se, a takvo mišljenje dijele i mnogi drugi, da je time Susretima učinjena nepravda. Najstarija je to književna manifestacija u Hercegovini, među prvima u BiH. Zašto se time ne ponositi? Susreti bez rednoga broja postali su okrnjeni, bezlični, bez punoga imena… Nitko književne, kulturne i dr. slične manifestacije, smotre, priredbe itd. nije prestao brojiti. Nitko osim nas. Gorani su se ove godine ponosili svojim 44. Goranovim proljećem. Kolika li je tek bila radost Sinjana na svoju 292. Sinjsku alku! Nadam se da će se i Gruđani ove godine ponositi svojim 42. Šimićevim susretima.
Brojni sudionici Godinama su na Susretima svoje pjesme čitali brojni pjesnici iz svih krajeva bivše Jugoslavije. U Drinovcima su se čule pjesme i na albanskom, mađarskom, makedonskom, slovenskom, čak i na rumunjskom jeziku. O Antunu Branku i Stanislavu Šimiću govorili su ugledni književnici.

susreti plakat 1979

U programima su sudjelovala brojna ugledna imena i iz drugih grana umjetnosti. Ne treba zaboraviti ni glumce i pjevače. I političarima je bilo drago doći u Šimićev rodni kraj. Sudionika je bilo zaista mnogo

( http://simicevisusreti.info/ )

Franjevačka arheološka zbirka u Gorici

Rijetka su mjesta koja se mogu podičiti muzejom u svojoj sredini, takav muzej ima upravo naša Gorica , zajedno sa cijelom župom i općinom Grude,a to je Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici.
Pod vodstvom fra Ante Marića, ondašnjeg župnika u Gorici, Zbirka je osnovana 2000., a 2001. je i pravno zaživjela. Vlasnici Zbirke su Hercegovačka franjevačka provincija (zastupana po samostanu na Humcu). Svrha je Zbirke istraživanje, prezentiranje i zaštita izvanredno zanimljivih arheoloških lokaliteta na groblju, uza staru crkvu, te iznad groblja (Grabarje i Grotuša). Do sada je obnovljena i zaštićena stara župna crkva iz 1856., te brojni stariji nalazi, primjerice krstionica iz 4. do 6. st. i ostatci kasnoantičke crkve. Pokretni nalazi smještaju se u za to prilagođene prostorije u starome župnom uredu u Gorici. Stalna arheološko-povijesna izložba sv. Stipana od Imote postavljena je u prostorima Hrvatske franjevačke arheološke zboirke sv.Stjepana u Gorici 2006. godine. Izložbu čine eksponati (izlošci) dobiveni sustavnim i zaštitnim arheološkim istraživanjima Šamatorja. Kustos muzeja je fra Vinko Mikulić.

Ogranak Matice hrvatske Grude

Matica hrvatska je utemeljena 1842. godine kao društvo za promicanje hrvatske kulture, koje je svojom djelatnošću i kontinuitetom postalo nacionalna institucija. Sjedište Matice hrvatske je u Zagrebu. Ona djeluje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u drugim zemljama gdje Hrvati žive. U Matici hrvatskoj postoje Ogranci koji su utemeljeni po općinama. U našoj općini u Grudama 1991. godine također je osnovan Ogranak Matice hrvatske. Međutim, zbog ratnih nedaća nije pustio duboko korijenje. Godine 2005. krajem mjeseca lipnja obnovljen je Ogranak Matice hrvatske Grude i od tada je u svoju kroniku ubilježio preko 50 (pedeset) kulturnih događanja. Tu spadaju: predstave (amaterskih i profesionalnih grupa), izložbe slika, predstavljanja knjiga, koncerti, javne tribine. Matica hrvatska Grude je suorganizator Šimićevih susreta, koji od 1964. godine kontinuirano iz godine u godinu postaju sve bogatiji i veličanstveniji u svojemu programu. Isto tako Matica hrvatska raspisuje jednom godišnje Natječaj za najbolje literarne uratke učenika Osnovnih i Srednje škole s područja općine Grude, te najbolje mlade pisce i njihove radove nagradi na svečanoj Akademiji. U nakladi Matice hrvatske Grude 2007. godine izlaze tri knjige. To su: Latinsko-talijansko-hrvatski rječnik fra Ljudevita Lalića iz Ružića, koji je pisan od 1685. do 1700. godine, a kojega je priredio prof. dr. dr. sc. Serafin Hrkać; zatim povijesni roman fra Vjeke Vrčića: Posljednji bijeg; te 1. (prvi) broj Godišnjaka Matice hrvatske Grude.  U Godini 2008. Matica hrvatska Grude organizira Međunarodni znanstveni skup o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću. 

Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići

Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići je udruga građana iz župe Gorica-Sovići. Programski ciljevi Bratovštine su : prožimanje svijeta kršćanskim duhom i istinskim vrednotama; poticanje invidualnog stvaralavštva i rada članova; očuvanje starina,običaja i kulturnih vrednota hrvatskog naroda na ovim prostorima; pomaganje u rješavanju gospodarskih, socijalnih i obiteljskih problema, posebice problema nezbrinutih, napuštenih, bolesnih, nemoćnih i starih osoba; čuvanje prirode i humanizacija ljudskog života. Bratovština danas djeluje kroz različite sekcije. Ima molitveno-liturgijsku sekciju, karitativnu, glazbenu, glumačku, građevinsko-ekološku i kulturno-umjetničku. Organizatori su brojnih kulturnih događaja u općini Grude. Godine 2004 u sklopu glazbene sekcije Bratovštine, a iz ljubavi prema dalmatinskoj klapskoj pismi, osnovana je Klapa Bratovština. Klapa izvodi tradicionalne klapske, duhovne i zabavne, odnosno sve skladbe pisane u duhu klape. Od 2007. godine u sedmom mjesecu, pred svetkovinu svog zaštitnika Sv. Stjepana Prvomučenika, Klapa Bratovština organizira tradicionalni susret klapa u Gorici. O petoj obljetnici svog osnutka klapa je izdala nosač zvuka jednostavno nazvana „Bratovština“. Kada je riječ o klapskom pjevanju potrebno je napomenuti kako je ono 2012. godine uvršteno na UNESCOv reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Voditelj klape je Anđelko Nikolić Đelo.

Noć Muzeja

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr.sc. Vesna Jurić Bulatović i mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. godine pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova. Noć muzeja je u Gorici održana prvi put 2010. godine u organizaciji Župnog ureda Gorica- Sovići, Bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika, Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana te Matice hrvatske- Ogranak Grude.

Božićno silo

Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti “Davorija” iz Gruda je organizator sad već tradicionalonog “Božićnog sila” u Grudama. Godinama guslarsko-gangaška manifestacija okuplja vrhunska imena iz svijeta gange i guslarstva, kojoj je cilj očuvanje identiteta i prikazivanje kulture drugih naroda, odnosno izvedbi na guslama iz različitih područja, čime se žele oživjeti prijašnja “božićna sila”, druženja i pjevanja.

Kamena ljepotica

Smotra folklora ” Kamena ljepotica” je manifestacija koja se održava više od deset godina u organizaciji članova HKUD ” Sveta Kata” Grude. Manifestacija je to koja kroz pjesmu i ples prikazuje dio bogatstva i ljepote folklorne tradicije svog kraja.

“Tijaljsko silo”

Smotra folklora “Tijaljsko silo” je kulturna manifestacija u organizaciji HKUD Tihaljina. U programu sudjeluju brojna folklorna društva i pojedinci u kojem se na poseban način predstavi dio bogate hrvatske kulturne baštine. Društvo iz godine u godinu nastoji održati kvalitetu ove manifestacije uz bogat program.

“Pod zvijezdama”

Koncert ” Pod zvijezdama” je večer s mladim glazbenicima s područja općine Grude. Mnogobrojna publika ima priliku uživati u djelima velikih majstora poput Montijevog Czardasa, Chopenovog Valcera, Debussyeva Mjesečina, Ligetijeva Musica Ricercarta i ostalim djelima svjetskih skladatelja pod otvorenim nebom i veličanstvenim ambijentom crkve sv. Katarine u Grudama.